HelpDisc u poseti Data centru u Kragujevcu, 1. deo

Državni data centri pružaju infrastrukturu za centralizovano skladištenje i upravljanje velikim količinama podataka koje generišu državne institucije i komercijalni korisnici. U Srbiji ih ima dva. Primarni, ali znatno manji se nalazi u Beogradu, u Katićevoj ulici. A kao novi ukras na privrednoj mapi Kragujevca, pre nešto više od dve godine „nikao“ je daleko ambiciozniji i veći objekat sekundarnog Državnog data centra (DDC). U okviru njega, u prostoru koji je namenjen komercijalnim korisnicima posluje privredno društvo DATA CLOUD TECHNOLOGY d.o.o. Njegov osnivač i jedini član je – Vlada Srbije. Izgradnja ovog objekta počela je mnogo pre prve lopate cementa. A „temelj“ je bila ideja da se Srbija osavremeni najvećim data centrom u okruženju. Prilikom izbora lokacije u Kragujevcu, trebalo je ispoštovati niz preduslova i odabrati položaj koji je geopolitički siguran i održiv na duže staze. Simbolično, tako je prva prestonica moderne Srbije dobila priliku da u budućnosti postane i digitalni centar Balkana.

Mi u HelpDisc-u svojim klijentima stalno potenciramo neophodnost i značaj backupa, pa smo izrazili želju da saznamo više o čuvanju podataka na najvišem profesionalnom nivou. Naša inicijativa se preklopila s današnjim obeležavanjem Svetskog dana backup-a (31. mart). I naišla je na razumevanje odgovornih iz kompanije DATA CLOUD TECHNOLOGY (DCT), koji su nam organizovali vođenu posetu Državnom data centru. Zato smo, u osvit proleća pošli u Kragujevac, u goste kolegama iz srodnog esnafa.

U Kragujevcu

Delegacija HelpDisc-a u poseti Državnom data centru i kolegama iz DATA CLOUD TECHNOLOGY d.o.o.

Bezbednost i tehnički aspekti DDC-a u Kragujevcu

Ljubazni domaćini iz DCT-a su se svojski potrudili da nam pruže odgovore na sva postavljena pitanja, pa ćemo priču o poseti objaviti u dva nastavka. Prvi će se, kako podnaslov kaže, baviti pitanjem bezbedonosno tehničkih aspekata. A u drugom deću ćemo više pažnje pokloniti čuvanju podataka, komercijalnim korisnicima i značaju backupa.

Po rečima gospodina Srđana Simovića, tehničkog direktora DCT-a, studiju izvodljivosti i projekat izgradnje Data centra radile su britanske konsultantske kompanije Deloitte i Arthur D Little (ADL). A sam posao izgradnje pripao je domaćoj građevinskoj firmi Mašinoprojekt Kopring.

Izbor lokacije

Prilikom projektovanja moralo se voditi računa o tome da objekat:

  • bude na različitoj rasednoj zoni u odnosu na primarni data centar u Beogradu
  • nije na redovnoj trasi avio letova
  • bude udaljen više od 800m od auto puta, pruge ili vojna baze.
  • nije na području koje je plavilo u zadnjih sto godina.
  • nije u blizini hemijske industrije, istraživačke laboratorije, deponije ili brane.
  • da se u okviru 1600 metara od objekta ne nalaze aerodrom, fabrika vojne industrije i fabrika municije.
  • nije u blizini fabričkih postrojenja i industrijskih presa koje bi svojim radom izazvale podrhtavanje tla.

Državni data centar u Kragujevcu izgrađen je za svega 18 meseci. Smešten je u dva objekta, ukupne površine od 14000 m2 i instalirane snage kapaciteta 14 MW. Prvi, veći objekat je delom namenjen za državne institucije, ministarstva, agencije i lokalne samouprave. Ali deo tog prostora opredeljen je za komercijalne korisnike. U susednom, manjem objektu nalazi se izdvojeni data centar koji koriste službe bezbednosti. (MUP, vojska i BIA). Po rečima našeg sagovornika, još od idejnog rešenja postojala je ambicija da ovaj poduhvat postane data centar klase TIER 4, tj. da ispunjava najviše svetske standarde pouzdanosti. Na tom putu kojim se ređe ide, Data centar je uspešno prošao niz profesionalnih sertifikacija. Počev od standardne ISO 9000, zatim ISO 27001 (informaciona bezbednost), ISO 27701 (zaštita podataka o ličnosti), pa sve do ISO 22301 (business continuity) i SOC 2 (kontrola poverljivosti, integriteta, raspoloživosti, privatnosti i bezbednosti).

Zahvaljujući tome u njemu su danas, između ostalog, pohranjeni podaci o socijalnom osiguranju 6,5 miliona građana Srbije.

U Kragujevcu

Sertifikati koji svedoče o uspešnom poslovanju Državnog data centra

Infrastruktura i sistemi napajanja

U izgradnju, infrastrukturu i naponsku zaštitu Data centra do sad je investirano 55 miliona eura, pa unutrašnjost zaista pleni svojim futurističkim izgledom. Recimo, da bi se ušlo u tehnološki deo objekta, mora se proći kroz interlocker. To je kabina koja meri težinu na ulazu i izlazu u tehnički deo. Kroz njih nas je proveo elektroinženjer energetike, gospodin Nenad Kostadinović. U Državnom data centru, on se bavi elektro-napajanjem, klimatizacijom i sistemima tehničke zaštite.

Saznali smo da se u šest modula (fizički odvojenih jedinica/soba) nalazi se po 160 rack ormana. Rack je naziv za konstrukciju koja se koristi za smeštaj i organizovanje hardverske opreme u data centru, kao i za omogućavanje efikasnog upravljanja kablovima, napajanjem i hlađenjem. Ukupan kapacitet DDC-a je 1080 rack ormana. Od toga, 960 se nalazi u većoj, a 120 rack ormana u manjoj zgradi. Trenutno je zauzeto 320 rackova, a očekuje se da će do 2025. godine svi kapaciteti biti popunjeni.

Objekat DDC-a izgrađen je na principu 2N redundanse, tj. koncepta duplih sistema, koji se paralelno koriste. On osigurava pouzdanost i zaštitu od kritičnih kvarova, jer u slučaju kvara jedne komponente nadzora ili napajanja, druga komponenta nastavlja rad bez prekida. DDC se napaja preko dva nezavisna energetska voda koji dolaze sa različitih trafo stanica. U slučaju da nestane mrežno napajanje, svakom modulu pripada dva agregata pojedinačne snage od 2 MW. Vremenski međuprostor do njihove pune aktivacije popunjava UPS (Uninterruptible Power Supply). Postoje četiri UPS-a po modulu, a snaga svakog od njih je 500 KW. Pri punom opterećenju autonomija UPS-a je 12 min, a pri opterećenju od 150% je oko jednog minuta. To je vreme potrebno da se pokrenu agregati, koji bez dosipanja goriva mogu da rade 96h.

Sistemi nadzora i zaštite od požara

Ništa manje nisu impresivni ni sistemi tehničkog i informacionog obezbeđenja ovog objekta. . Iz NOC-a (Network Operations Center), preko najsavremenijih informacionih sistema za monitoring, kontinuirano, u režimu 24/7, prate se rad servera, komunikacije i relevantnih statusa opreme i servisa. Sva oprema za nadzor je redudantna, a pristup pojedinim prostorijama je ograničen sistemom čitača kartica. Uspostavljeni su protivprovalni sistemi a prostorna zaštita objekta pokrivena je gustom mrežom termovizijskih kamera. Od prvog aprila, kao dodatna mera obezbeđenja, na objektu će biti raspoređeni i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova.

A kad je reč o kvalitetu zaštite od požara odmaklo se ne korak, već celo jedno šumadijsko kolo dalje od onoga što smo očekivali.

Kompletan prostor u Kragujevcu izgrađen je od samogasivih panela a električna instalacija u potpunosti izvedena halogen free kablovima. Postoji sistem detekcije požara i oglašavanja alarmnih sirena. U slučaju nezgode, vatrena stihija se sputava pomoću gasa NovecTM1230. On apsorbuje toplotu plamena, pri čemu se koncentracija kiseonika ne smanjuje značajno, pa ne deluje štetno na zaposlene ako bi se u slučaju nezgode našli u istoj prostoriji. Uz to, sve sobe imaju ugrađene sisteme rasteretnih klapni, kako bi se prilikom velike promene izjednačio pritisak spolja i unutar prostorije.

Fotografija preuzeta sa sajta kompanije DATA CLOUD TECHNOLOGY

Superkompjuter i super iskustvo posete

U lavirintu prostorija kragujevačkog Data centra, hostovana je prva srpska platforma za razvoj veštačke inteligencije. I drugi najjači superkompjuter na Balkanu, snage 5,5 petaflopsa. U pitanju je akvizicija vredna preko dva miliona dolara, proizvod korporacije Nvidia, koja je trenutno na raspolaganju samo naučnoj zajednici. Po unapred utvrđenom rasporedu fakulteti, instituti i tehnološki parkovi koriste pune kapacitete njegove neuronske mreže. Ova moćna platforma je supstrat na kojoj će se razvijati klice ideja koje mogu preoblikovati i olakšati sve aspekte života.

Tokom ove vođene posete prošli smo kroz “srce” superkompjutera i videli skupe i efikasne sisteme zaštite i napajanja. Imali smo osećaj da smo izmešteni bar 30 godina u lepšu budućnost. I nije bilo dileme,  Državni data centar u Kragujevcu je prava stvar koja se događa u pravo vreme. Jer u doba kad planeta rotira oko tehnoloških inovacija, Data centri nisu luksuz već nasušna potreba u procesu obrade i čuvanja podataka. Oni su vetar u jedra digitalnom razvoju privrede i kičma ekonomskog napretka svakog modernog društva.

Bili smo na pola obilaska i već smo dobro “nahranili” oči, a “glavno jelo” nas je tek čekalo. I tek smo trebali da saznamo ono što je zapravo bio razlog naše posete – kako se čuvaju podaci u Državnom data centru.

(nastaviće se)

Potrebno vam je spasavanje
podataka sa SSD uređaja?

Naši data recovery inženjeri za spasavanje podataka koriste najsavremenije softvere i pomoćne alate koje smo sami razvili u okviru brenda HddSurgery. Zato, ukoliko ste izgubili važne podatke, pozovite nas ili prijavite posao u Korisničkom servisu našeg sajta.