USB flash

Povratak u monolit

Monolitna konstrukcija fleš diskova nastala je iz potrebe za smanjivanjem fleš memorija. I to sabijanjem njihovih komponenti u manji i (teoretski) izdržljiviji silikonski čip. Takozvani monolit. U njegovoj izradi se odustalo od tradicionalnog formata integrisanog kola za NAND fleš.

I to je njegov ključni nedostatak. Makar što se data recovery-ja tiče.

Ukoliko je u pitanju gubljenje podataka zbog problema logičke prirode moguće je neispravnom monolitu pristupiti preko PC-3000 III portabla. Zatim se ulazi u postupak kloniranja podataka na ispravan disk, sektor po sektor.

Međutim, u slučaju složenih elektronskih kvarova na monolitu potrebno je sadržaj fleš diska očitati direktno preko pinova. Ovakvo spasavanje zahteva skup i invazivan rad koji oduzima mnogo vremena.

Narodski rečeno to znači ručno lemiti svaki kontakt pojedinačno po unapred definisanim pinout šemama. Kontakti/pinovi su mesta na monolitu preko kojih se prenose signali s podacima za čitanje. Šeme se preuzimaju iz baza podataka kompanija čije napredne softvere koristimo.

U želji da taj proces ubrza, HelpDisc je nabavio Ace Lab Spider board adapter koji nudi drugačiji način „vezivanja“ pinova. Inženjeru je omogućeno da po signalima rasporedi iglice ovog adaptera, a softverski odredi preko koje iglice će se određeni signali prenositi.

Međutim ni upotreba najnovijih tehnologija ne garantuje uspeh spasavanja podataka sa monolita. To može biti mukotrpan, a opet uzaludan posao koji traje mesecima.

Slika 2: Pristup NAND flešu lemljenjem vodova

Slika 3: Pristup NAND flešu korišćenjem Spider board adaptera

Zaključak

Neupućenom oku svi USB uređaji izgledaju isto. Svi su jednako jeftini i praktični. Ali pokazalo se i nepouzdani, ako je čuvanje važnih informacija u pitanju. S tom razlikom što je, zbog mnogo težeg procesa spasavanja monolitski tip neprikladniji za skladištenje u slučajevima kad je bezbednost podataka prioritet.

Stoga preporučujemo da na fleš memoriju ovog tipa nikada ne čuvate podatke od vitalnog značaja.

Procedura spasavanja podataka sa memorijski baziranih uređaja

Uređaji za skladištenje podataka na bazi NAND Flash memorija su sve rasprostranjeniji. Napretkom tehnologije uvećava se kapacitet takvih uređaja a time i količina podataka koji se na njima mogu skladištiti.

Sve to povlači za sobom potrebu da se razvijaju i svakim danom unapređuju odgovarajuće tehnike  koje omogućavaju spasavanje podataka u slučaju otkaza tj nemogućnosti pristupa podacima.

U slučajevima logičkog otkaza u procesu spasavanja podataka koriste se standardne metode koje se primenjuju u postupku spasavanja podataka sa ostalih tipova medija za skladištenje podataka

Međutim u slučaju elektronsko/mehaničkog kvara u radu ovih uredjaja, metode i postupci  spasavanja podataka su sasvim specifične prirode  i posledica su tehnoloških razlika ove  vrste uređaja. Kada dođe do ovakve vrste otkaza, proces spasavanja podataka se obavlja u nekoliko  pojedinačnih koraka:

1.Skidanje NAND Flash memorijskih kola sa uređaja

U  zavisnosti od složenosti i kapaciteta uređaja na njemu može biti 1, 2 ili više memorijskih IC kola. Ona mogu biti u različitim pakovanjima: TSOP, BGA, TLGA, VBGA(…) ili mogu biti kompaktnog/monolitnog tipa.

HelpDisc-NandFlash-spasavanje

Slika 1 – Prikaz NAND Flash memorijskog uređaja sa i bez memorijskog čipa

 2. Čitanje njihovog sadržaja korišćenjem odgovarajuće opreme / čitača (NAND reader)

U ovom koraku koriste se specijalno razvijeni uređaji poznatih proizvođača (ACELAB, Soft-Center). Takvi uređaji obezbeđuju interfejs za pristup memorijskom kolu u zavisnosti od tipa pakovanja i povezivanje na USB port računara. Po završenom čitanju dobija se kopija sadržaja memorijskog kola – dump.

HelpDisc_NandFlash_spasavanje2

Slika 2 – NAND čitači u HelpDisc-u

 3.Analiza i simuliranje rada kontrolera nad pročitanim memorijskim sadržajem

U ovu svrhu koriste se odgovarajući softverski alati već pomenutih firmi koji treba da  izvrše analizu pročitanog memorijskog sadržaja i u zavisnosti od modela i tipa kontrolera odrade simulaciju njegovog rada sa memorijom.

Ograničenja u radu Nand kola (napr. ograničen broj čitanja/pisanja…), kao i nepostojanje standardizovanih protokola i rešenja, dovode do toga da svaki proizvođač pravi sopstvene protokole i algoritme za međusobnu komunikaciju izmedju kontrolera i memorije. Zato i softverski alati treba da prate i budu u korak sa svim novim  tehnologijama i postupcima funkcionisanja opreme različitih proizvođača.

procedura-spasavanja-podataka

Slika 3 – Prikaz ekrana Flash Extractor software-a

4.Povraćaj fizičke strukture podataka, pravljenjem image (identične kopije memorijskog prostora  pomenutog uređaja)

Uspešnim završetkom prethodnog koraka, dobija se fizička struktura – image memorijskog prostora koji je bio na uređaju sa koga se spasavaju podaci.

5.Logička analiza i povraćaj logičke strukture podataka

U ovom koraku obnavlja se File sistem (FAT16, FAT32, NTFS,…) kakav je bio na uređaju sa uskladištenim podacima i pristupa se spasenim podacima.

Goran Simonović